Da li Vam je potreban freelance pisac
ili prevodilac?
 
Više informacija

Ko sam ja?

  • vesna milisavljevic - about

    Rođena sam 2.10.1968 godine u Valjevu. Završila sam gimnaziju i engleski internacionalni menadžment. Interesuje me filozofija, religije sveta, stare civilizacije, istorija, fizika i odbojka. Bavim se pisanjem poezije, prevođenjem sa engleskog, uporednom književnošću, filozofijom i književnim prikazima.

  • vesna milisavljevic - about

    Pesme pišem i objavljujem od 1986. godine. Na festivalu omladinske poezije 1987. godine sam dobila jednu od nagrada. Pripremam novu knjigu poezije, prevodim i pišem za domaće i strane časopise. Moja zbirka pesama "U blagoslovu" nalazi se u manastiru Hilandar na Svetoj Gori. Pesme iz zbirke "Blagoslov" objavljene su u NUR - Beograd (2001.), pesma "Lov" u Politici (2000.) i prikaz "Zapisi o Srbstvu" Miograga Jankovića objavljeni su u "Hrišćanska misao" - Beograd (1999.). Sarađivala sam sa listovima "Politika" - Kulturni dodatak (2000.), "Hrišćanska misao" (1999.) i NUR - Pesme (2002.) i Vanvremenske žene sveta - Fatima i Zejneb (2014.). Bila sam prvi sekretar Književne zajednice Valjeva (2000.-2002. godine).

  • vesna milisavljevic - about

    Trenutno živim i radim u Valjevu.

Usluge

Pisanje sadržaja

Pišem novinske članke i sadržaj za sajtove.

Prevođenje tekstova sa engleskog na srpski jezik

Ukoliko Vam je potreban prevod materijala sa engleskog jezika, na pravom ste mestu. Konktaktirajte me kako bi se dogovorili oko detalja.

Pomoć kod pisanja radova iz oblasti književnosti, religije i filozofije

Pomazem kod izrade stručnih radova, diplomskih i master radova kao i doktorskih disertacija.

Publikacije

Vesna Milisavljević: "Prejudice that destroys our lives - fragments"
Amazon · 2021. godine
"Pesme o Valjevu" - "Za jednu malu prolaznost"
Književni Klub Valjevo · 2020. godine
"Disanje Tišine - antologija valjevske poezije": "Oni koji dolaze" i "Zavet"
Novosadski kulturno-obrazovni krug Novi Sad · 2020. godine
Vesna Milisavljević: "In blessing" - prevod knjige "U blagoslovu"
Amazon · 2019. godine
Vesna Milisavljević: "U blagoslovu"
pogovor Zoran Gluščević, Slaven Radovanović · Beograd: Nolit (Ruma : Srpska knjiga Grafam-promet), - 44str.; 18cm - (Biblioteka Dar i uzdarje, Novi Nolitovci; knj. 12) · 2001. godine
Vesna Milisavljević: "Poezija ne poznaje granice - pesme na persijskom jeziku"
Napred, Valjevo · 2. mart 2007. godine
Miodrag Janković: "Zapisi o srbstvu"
IKP Nikola Pašić · 1998. godine
"Preporučujemo vam - Vesna Milisavljević: U blagoslovu"
Milan Đurašinović · Napred, Valjevo · mart 2002. godine
Pesme: Vesna Milisavljević - "Epitaf za N.", "Molitva"
NUR Beograd · broj 32 · zima 2002. godine
"Miodrag Miša Jelić"
Vesna Milisavljević · Hrišćanska misao · maj 1998. godine
Vesna Milisavljević: "Molitva za L.K."
Napred, Valjevo · 3. avgust 2001. godine
Vesna Milisavljević: "Lov"
Politika, Beograd · 22. april 2000. godine
Vesna Milisavljević: "Vanvremenske žene sveta - Fatima i Zejneb"
NUR Beograd · 2014. godine

Odlomci

Trijumfalnom pobedom Islamske revolucije u Iranu 1979 godine, položaj i uloga žene, koju sam otac nacije imam Homeini vidi kao slobodne u svom odabiru sudbine i delatnosti ravnopravne kao i muškarci, postavlja je u središnji deo društvene sfere. A uzori su u ženama vanvremenskih vrednosti i morala Hazreti Fatimi - ćerki Proroka Muhameda i Hadidže - žene Alija Ibn Abi Taliba i Prorokove unuke –Zejneb. Fatima je jedina bezgrešna ćerka svetog poslanika (S.A.V.S.) koja je u sebi sabrala mnoga imena - Zahra, Seddike, Tahera, Razija, Mobaraka i Batul. Rodila je žena plemenitog porekla, devetnaestog džamadi ul-sanija, pet godina nakon što je njen otac određen za Allahovog poslanika. Podizana je pod nadzorom svoga oca, svetog poslanika (S.A.V.S)koji je podneo mnoge nevolje šireći veru istine. U drugoj godini nakon hidžre udala se imama Alija (A.S.). Njenih jedanaest bezgrešnih potomaka obasjavali su svetlošću muslimane i bili ovlašćeni islamski poglavari nakon poslanika (S.A.V.S.), čineći da islam živi i obasjava svetlošću zauvek. Fatima baštini svu slavu svoje porodice i kao naslednik iste sa vrednostima svojih predaka ona je izdanak i nastavak najboljeg naraštaja koja postaje Proroku zamena za sina. Ostavši rano bez majke, neprijateljsko raspoloženje i ponašanje prema njenom ocu, razne izdaje, menjaju njenu detinju radost. Iako mala, kada njen otac koji ostaje sam ona mu postaje majka, gde čitav svoj život, svoje biće, ljubav, veru i sve trenutke svog vremena poklanja ocu, postaje odana očevoj misiji u čemu tka čast i snagu. Ova velika hanuma islama iako kratkog životnog veka postala je glavni uzor ženama muslimankama. Posebno je kod šiita omiljena i obožavana, nazivajući je Batula (Devica) kao Majka Marija kod hrišćana. Ceo život Hazreti Fatime (A.S) je bio primer džannatskog izgrađivanja žena svih doba. Svoje materinske dužnosti kao i dužnosti supruge je obavljala besprekorno. Odlike i vrline Hazreti Fatime bile su toliko plemenite i veličanstvene da su njen otac i potomci bezbroj puta govorili o ovom feniksu stvoriteljstva, da bi je prikazali kakva ona jeste. Sa jedne strane, Fatimina privrženost islamskom uverenju, privrženost prema ocu i proganjanje muslimana koje je trpela zajedno sa njima ostavilo je traga na njenom nežnom telu, ali sa druge strane ljubav i nežnost njenog oca kao i to da je znala da je na pravom putu i da se vredi žrtvovati za takav ideal očeličili su njen moral. Jer ona je bila zenica njegovog oka kako joj je govorio poslanik (S.A.V.S). Ukoliko je ona bila uznemirena, bio je i on, a ukoliko je ona bila zadovoljna bio je i on. A kada se on uznemiri, natovariće na sebe Allahov gnev. Jednom prilikom je rekao za Fatimine sinove Hasana i Huseina sledeće: “Ovo su moja dva sina i sinovi moje kćeri. Bože! Volim ih, pa ih i Ti voli i zavoli onoga ko njih voli. “Fatima je obdarena blagoslovom da se preko nje produži porod najodabrnijeg poslanika. Ova očinska topla ljubav prema čestitoj Fatimi i dedovska prema njenim sinovima istorija posmatra kao divne primere rodbinskog osećaja prema svom porodu, dakle i stinska prvrženost oca i kćerke.... Najteže je govoriti o Fatiminoj ličnosti, jer je to žena kakvu Islam želi, opis njenog lika je prikazan od samog Poslanika. Ona je simbol mnogobrojnih dimenzija ženskog bića. Simbol ćerke naspram oca, supruge naspram muža, majke naspram dece. Žena koja se bori naspram vremena i sudbine njenog društva sa odgovornošću koje su primer drugima. Ona je sama borac,na više frontova u kuci i van nje, u njenoj sredini, mišljenju, ponašanju. Očeva svetlost, muževljevo beskrajno utočište i prijatelj. Hazreti Zejneb, prva ćerka hazreti Alije i Fatime, dobila je ime od svog dede proroka Muhameda (S.A.V.S.), sa značenjem „očev ukras“ čime je jasno pokazana njena buduća uloga i položaj u društvu. Ona se rodila u vreme kada su još staroarpskim društvima vladala paganska uverenja, običaji, gde bi se muškarci stideli kada bi se rodilo žensko dete u njihovim porodicama. Međutim, hazreti Zejneb se rađa i gaji u porodici u kojoj je duhovnost dominantna, porodici koja potiče od proroka Muhameda (S.A.V.S. ) čiji su stubovi hazreti Ali i Fatima. Dakle, njeno detinstvo protiče u dubokim promišljanjima, razumevanju ozbiljnih tema. Imala je pet godina kada se njen deda Muhamed (S.A.V.S.) preselio na ahiret, a ubrzo potom se desilo i njenoj majci hazreti Fatimi. Tako da je podizanje i obrazovanje male Zejneb preuzeo njen otac hazreti Ali. Uz oca stekla je visok nivo obrazovanja i uzvišene moralne osobine. U vreme kada su žene još uvek bile stavljene po strani i kada nisu imale odgovarajuće obrazovanje Zejneb se okrenula propagiranju islamskih kulturnih osnova, koje su se tek formirale u društvu.Tako da veliki broj žena prisustvuje njenim predavanjima i časovima gde je komentarisala Kur’an. Tokom života u Medini i Kufi, stanovništvo je imalo velike koristi od tih predavanja. Posebno treba istaći njenu veliku ljubav i prvrženost bratu, imamu Huseinu kod koga je odlazila svakog dana. Taj odlazak donosio joj je mir i sreću. Udavši se za poštenog i verujućeg čoveka Abdulaha, koji je bio i bogat, nije imala u svojoj kući nikakvih problema ili nekih posebnih potreba. On je prihvatio i njene uslove u braku odnosno dozvolu da uvek posećuje svog brata Huseina. Svoj dom je pretvorila u pribežište nemoćnih, svakom ukazujući pomoć, u čemu ju je pratio njen muž Abdulah.Tokom svog života mnogo se poklonila islamu i puno učinila za islam i muslimane. Aktivna je bila u političkom i društvenom životu, a učešće u pokretu imama Huseina je vrhunac njenog delovanja u odbrani humanizma i ljudskih vrednosti. Tada napušta sa svoja dva sina kuću i priključuje se imamu Huseinu. Bila je spremna na sve, čak i na vlastitu žrtvu u odbrani islama. Nakon događaja u Kerbeli,jedan od najvažnijih poslanica i obaveza hazreti Zejneb bilo je prenošenje istine o ovom strašnom događaju i borba protiv nasrtljivih vladara iz dinastije Emevija.Mudrim postupcima neutralisala je zavere Emevijskih vladara koje su nakon događaja na Kerbeli poprimili novi oblik. Nisu bili svesni retorike i ugleda koje je hazreti Zejneb uživala među narodom. Iznoseći istinu o krvavoj dolini Kerbele dovelo do toga da kao rezultat bude uklanjanje Emevija sa vlasti. Bila je postojana i smirena ne iz nemoći već kao izraz omudrene ličnosti. A kada je izgubila najdražu osobu – hazreti imama Huseina, njegovu odsečenu glavu podigla je ka nebu i rekla: “Bože moj, primi ovu našu žrtvu“. Ona sadrži tajnu spoznaje. Odnosi u porodici na relaciji otac - ćerka, brat – sestra na zapadnoj hemisferi su u modernom dobu, kažu tehnološkom veku, prilično urušeni. Prednost je data tzv. ljudskim slobodama individua naspram porodičnog jezgra koje se razbija činjenicom da svako živi za sebe bez preterane veze sa primarnom porodicom sem kada su neki praznici i tom prilikom se okupljaju u porodičnoj kući. Osećanja žrtvovanja iz ljubavi kod zapadnog čoveka je filozofska tema a ne svedočenje punog i istinskog života. Dakle,dekadencija moralnih vrednosti se najviše odrazila upravo na porodicu i relacijama unutar nje. Žena je individua, a ne ličnost koja je slobodna, pa tako bitiše kao jedinka a ne kao potrebna ćerka, supruga, majka. Ona je definisana sekularnim slobodama u kojem ona „traži“ sebe van porodice ne kao institucije već da kao samonikla to traženje usmeri na društvo. Dakle, njeno ishodište i utočište nije porodica i njoj najbliskiji u životu, naprotiv ona bi po preporuci društva bila najpotrebnija i osmišljena samo kao sama. Nije čak ni prijatelj svom izabraniku već je to sublimacija interesa. Ljubav, odricanje, žrtva, nežnost, saosećanje i osećaj pripadnosti kod žene kao i kod muškarca učvršćuju moralne vrednosti i čine da plemenitost izvire iz njih. To nije i ne sme da bude banalnost, prevaziđenost kako nam objašnjavaju, da svako ide svojim putem bez korena i bliskosti sa onima sa kojima je rastao,naprotiv porodica je temelj svih naših vrednosti i iz nje crpimo snagu koja sa verom čini nas dostojnim ljudskim bićima. Iz ovoga proizilazi da su uzvišene vrednosti Hazreti Fatime i Hazreti Zejneb neprolazne koliko su i vanvremenske gde novi načini poimanja uloge i položaja žene i porodice su u suprotnosti od njenog samog bića, treba da nam posluži kao putokaz i trežnjenje u savremenom društvu zapadnog čoveka. Promene koje su se desile kod iranskih žena, jedan su od rezultata poštovanja koje je imam Homeini imao prema ličnosti žene i njihovoj ulozi u društvu, kao i zalaganja za njihova prava. Tako da mi danas imamo savremene Iranke koje su aktivne kao i muškarci u svim sferama društvenih aktivnosti, od prosvete, univerziteta, zdravstvenih ustanova, umetnosti, filma do državnog aparata. Jer u islamskom sistemu žene uživaju ista prava kao i muškarci, pravo na rad, pravo na vlasništvo, pravo na obrazovanje, da biraju i da budu birane na izborima govorio je imam Homenini. A posebno se osvrnuo na slobodu gde su žene u islamu slobodne kao i muškarci da same biraju svoju sudbinu i svoje delatnosti a ne kako je na zapadu prisutna kvareći devojke i mladiće, gde izopačenost i poroci uzimaju svoj danak.

Vesna Milisavljević Fatima i Zejneb, vanvremenske žene sveta

Srpska slikarska scena ne može i neće doživeti sunovrat u koji je bačena od strane plagijatora, polupismenih crtača ikona, preslikača, hiperprodukcije realizma, kompjuterskih animacija, jer ima jednog majstora- Miodraga Mišu Jelića, protkan verom, nadom i ljubavlju. Njegov ikonostas odslikava molitvu monaha ispunjen Duhom Svetim. Ruka je tek instrument, jer u srcu kandilo gori nesmanjenim plamom. Jelićev put - težak, neizvestan, iritirajuć za mundijaliste, sektaše, ateiste ali jedini. Njegovo majstorstvo je potvrđeno, ali Jelić zna da je slava gospodnja. U njegovom slikarstvu duhovno uvek nadvladava telesno, njegov molitveni zanos traje i istrajava uprkos svim iskušenjima svetovnog života. Njegova etika i estetika prožete pozitivno stvaralačkom energijom čiste nas i štite od kako duhovnog tako i telesnog zagađivanja. Zato Jeliću nisu potrebne novoustanovljene nagrade, priznanja, zahvalnice koje potpisuju diletanti večernjih škola kao i polupismeni političari koji bi da kroz "moć" steknu i duhovnost. Ali to se ne plaća i nema cenu. Jelićeva naslikana poezija preživljava i preživeće novouspostavljene nametnute "vrednosti" koje nemaju trag u Večnosti.

Kontakt

Vesna Milisavljević

Vesna Milisavljević

Freelance pisac i prevodilac

Telefon: 064 326 08 06

E-mail: vesnamb@gmail.com